Ljubljana: grad sjećanja
Misleći na mjesta historijskog sjećanja i na komemorativne natpise, podsjećamo se uglova ulica i službenih komemoracija, muzeja, monumentalne arhitekture trgova – tih gotovo svetih prostora – svečanih trenutaka te produbljivanja historijske istine, koje organizira Anpi (Talijanska nacionalna organizacija partizanskih boraca, prim prev), povijesnih instituta, učenja i uputstava. piše Gemma Bigi Ipak ne pada nam napamet, … Nastavi čitati
Fašizam i antifašizam: gorki plodovi historijskog revizionizma u Italiji
Danas je tačno sedamdeset godina otkad su, rano ujutro, odvedeni u Auswiitz svi Jevreji iz Rimskog Geta. Odvedeno ih je nekoliko tisuća: vratilo se 1945 svega njih dvanaest, od toga samo jedna žena. Najodvratnije u tom tragičnom događaju bilo je, što su se rimski Jevreji osjećali više-manje sigurni, jer su svega mjesec dana ranije (nakon … Nastavi čitati
Zašto treba spriječiti ekstradiciju u Čile Miguela Angel Peňa Morena
”Političko angažiranje Miguela u određenom historijskom kontekstu može se usporediti sa angažiranjem evropskih članova pokreta otpora protiv nacista. Znajući da ga progone i da ga traži čileansko pravosuđe Miguel je izbjegao u Belgiju, gdje živi već 13 godina i u kojoj je zatražio politički azil, a da ni do dana današnjeg nije dobio pozitivan odgovor. … Nastavi čitati
Zaustaviti progone i rasizam prema Romima i Sintima. Manifestacija u Torinu.
”Setimo se na današnji dan da je 16. decembra 1942. godine (pre tačno 69 godina) Hajnrih Himler izdao naredbu za sistematsko upućivanje Roma u koncentracione logore radi njihove likvidacije. Kao posledica organizovanog pogroma, u okviru logora smrti Aušvic-Birkenau, do 2. avgusta 1944. godine funkcionisao je podlogor za Rome – Cigojnerlager. Istorija se ponavlja izgleda na … Nastavi čitati
Reakcija na razgovor novinara H-Altera Tonija Gabrića sa Snježanom Banović
Photo: h-alter.org Uprava Margelovog instituta iz Zagreba Poštovani, Želimo reagirati na tekst objavljen u vidu razgovora s autoricom studije (ujedno i doktorske disertacije) pod nazivom “Hrvatsko državno kazalište u Zagrebu od 1941. do 1945. godine” te iznijeti neke konstruktivne primjedbe i ispravke netočnih navoda koje autorica iznosi tokom razgovora kada govori o spomenutom pisanom djelu. … Nastavi čitati