Eurogrupa je navijestila rat Grčkoj

Prije dva dana pojavio se njezin predsjednik i zamalo što nije počeo lupati šakama po stolu. Odluka Grčke da raspiše referendum jednaka je, izjavio je, jednostranom raskidu pregovora. Evropska Unija pere ruke za sve što se može poslije dogoditi. Zahtjev Varoufakisa da se produži još koji tjedan memorandum iz 2012, čiji rok ističe u srijedu, odbijen je.
Dimitrtri Deliolanes
Službeno dakle Grčka je ispala iz programa popravaka financijskog stanja, kojim upravlja trojka. Da li će nakon referenduma biti ponuđen još jedan program nije sigurno, jer je Dijsselbloem jako ljut i „nema povjerenja“ u Grčku.
Prije sastanka grguravi nizozemski agronom pokušao je sakriti ruku, pošto se bacio kamenom: skandalozni tekst, koji je ponudio MMF prošle srijede „nije bio ultimatum“ i bilo je prostora za njegovo poboljšanje. Šteta što su dan ranije upravo on i njegov poslodavac Schauble doslovno kazali, da se radi o ultimatumu i kako ga Grci moraju prihvatiti ili odbiti. Toliko ukoliko govorimo o povjerenju i vjerodostojnosti.
Na ultimtum Tsipras je odgovorio referendumom, kiji se, kako smo već odavno najaviljivali, smatra jakom kartom i sredstvom mobilizacije naroda.
Uprkos velikih napora, što ih ulažu evropski mediji, pitanje neće biti euro ili drahma. Ono će se odnositi na ultimativan način pretpostavljenog dogovora, što ga je predstavila trojka. Tsipras je došao do zaključka da objavi referendum, pošto je uvidio da uopće više nema manevarskog prostora.
Maksimum ustupaka, na koje može pristati, odnosno maksimalni pravac, koji je u stanju slijediti, Atena je ponudila u ponedeljak, ali na njezino iznenađenje, trojka ga je odbila. Otuda potiče opravdana sumnja, da od strane kreditora nije uopće postojala nikakva volja da se postigne kompromis, već jedino da se vodi iscrpljujući rat, kako bi se favorizirala politička promjena.
Pa ako i u ovim satima mediji pristalice štednje prave konfuziju tvrdnjom da ponuda MMF više ne vrijedi, pa da tako referendum nema nikakvog smisla, smisao postoji, itekako: grčki su glasači pozvani da pokažu da li je želja za ostankom u eurozoni veća od njihovog bijesa i očaja zbog kriminalne politike, koju trojka želi nastaviti primijenjivati na Grčku.
Radi se o tome da treba odlučiti da li se želi biti zemljom članicom s jednakim dostojanstvom s drugim zemljama Unije slobodnih naroda ili pak zemlja, koja će uvijek biti samo satelit, odnosno njemačka kolonija, kao Baltičke zemlje.
Prilikom proklamacije na televiziji Tsipras nije govorio o novcima, već o „neprihvatljivoj ucjeni“. Jučer je Parlament potvrdio da je dovedeno u pitanje dostojanstvo, ponos i sloboda zemlje. I saveznik vlade, ministar Obrane Kammenos, sa suzama u očimao, inzistirao je na važnosti otoka u Egejskom moru, koje trojka želi „isprazniti“ i „razoriti“.
Postoji uvjerenje da držanje Evrope ne ostavlja nikakav prostor za zabunu: ljevičarsku vladu Grčke treba podjarmiti i poniziti, jer unutar eurozone nema mjesta za one koji ne prihvaćaju liberistiche dogme.
Kakav će rezulzat dati izborne kutije? Vrlo je vjerojatno da će pobijediti „ne“ politici štednje. Iako su Tv stanice oligarha već počele sijati užas, pozivajući Grke da povuku vlastite novce iz banaka te onaj tko sudi ponašanje grčke opozicije, shvaća da je ova obuzeta panikom.
Obilaziti televizije i zahtijevati smanjenje penzija i povećanje PDV-a na 23% za turističke usluge zacijelo nije ugodno. Nakon velikih napora na kraju se desnica i partija oligarha To Potami odlučila za “da”, dok su socialisti Pasoka, riskirajući da ispadnu smiješni, zatražili ostavku vlade.
Oni razmišljaju upravo kao i kreditori: reći “ne” politici štednje jednako je izlasku iz eurozone. Vlada međutim vjeruje da će ”ne” politici štednje uspjeti slomiti veliki otpor kreditora. Taj je izborni razultat nemoguće ignori rati čak i za eurozonu.
No što će biti ako pobijedi “da”? Tsipras je izjavio da će “respektirati bilo koji odgovor izbornih kutija”, ali Varoufakis je otšao i dalje s pretpostavkom o djelomičnoj promjeni vlade, vjerojatno uklapivši u nju To Potamii, koju u Bruxellesu obožavaju, ali koja u Ateni dobija bijednih 6% glasova .U Ateni su uvjereni da ni Tsipras ni drugi ministri Syrize neće biti u stanju voditi politiku, koja nije njihova.
U međuvremenu treba se suočiti sa krizom likvidnosti banaka, vjerojatno bez podrške Dragija, dok vlada nema namjere platiti dugove ni u junu, ni u julu. U evropskim se prijestolnicama razmišlja kako izbjeći posljedice sukoba Atene i trojke. Malo je iluzija.
Mlitavost i kukavičluk mnogih od njih ostavili su slobodne ruke liberističkom ekstremizmu, sabotirajući svaku pretpostavku kompromisa. Ukoliko na kraju dođe do eks.plozije eurozone, nitko neće biti zaštićen. Možda još nije prekasno da se čuje i njihov glas.
il Manifesto, 28 06. 215
Prosto je “dirljivo” videti ljude koji svima drze lekcije o demokratiji kako se zgrazavaju referenduma kao jednog od egzemplarnih mehanizama direktne demokratije u praksi!