Nafta i rubalj, valuta


Ekonomske sankcije koje su nametnule Sjedinjene Države i Evropska Unija sprečavaju zajmove ruskim poduzećima te ta poduzeća vrše pritisak na vlasti i na vladu da ona plati te dugove vlastutim valutnim rezervama i to u terminima ne dužim od 30 dana. Budući da ruska poduzeća dobijaju novac sa zapada po niskoj cijeni od kraja Hladnog rata, sadašnje sankcije sprečavaju restrukturiranje prijašnjih pozajmica i dalje refinanciranje istih. Posljedica toga su da ta poduzeća sada moraju kupovati eure i dolare kako bi ispoštovale vlastite dugove, a na taj način se stvara sve veća potražnja za stranom valutom na ruskom tržištu i prema tome slabljenje rublje.

piše Federico Pier Mario

„Postoje dva središnja čvora, koja se odnose na devalvaciju rublje i na povećanje vrijednosti dolara, koje treba imati u vidu: zadržavanje amerčke hegemonije i špekulativni balon derivata vezanih za industriju Shale gas. Bez tih elemenata i njihove međusobne povezanosti, prosto je nemoguće razumjeti motivacije kao i posljedice tih vještačkih ekonomskih poteza, sad na djelu.

Sniženje cijene nafte izgleda da je strategija umjetno implementirana zajedničkim dogovorom između State Departmana SAD-a i Saudijske kraljevske kuće. Kako proizlazi iz svega što je uslijedilo, izgleda da su septembarski susreti 2014 između Kerryja i princa Abdulaha postavili temelje za smanjenje cijene sirove nafte (u odnosu na vrijednosti na tržištu) i istovremeno uspjeli garantirati svakodnevnu proizvodnju. To je po svim učincima manipulacija sa cijenama nafte. Čini se da je to razlog zbog kojeg, uprkos pada na burzama emirata (između ostalih Dubaija, Q8, Ryada i Dohe, gdje je došlo do gubitka između 18% i 20% u jednom jedinom danu – 16.12.2014), ne postoje kratkoročne namjere da se smanji dnevna proizvodnja.

Neposredni učinci te situacije su očevidni u zemljama u kojima je break-even („točka vrijednosnog izjednačavanja, koja pokazuje kvavntitetu izraženu u količini proizvoda ili u fakturiranoj novčanoj vrijednosti prodane robe, nužnu da pokrije troškove, koji su prije bili načinjeni, tako da se prethodni period zatvori bez profita, ali i bez gubitaka“) za vađenje sirove nafte varirao oko iznosa iznad 100$. Počevši od Irana do Venezuele preko Rusije sve te nacije jako teško osjećaju pad vrijednosti sirove nafte. Emirati daleko manje, jer se njihova vrijednost izjednačavanja cijene i utroška kreće oko 65$.

U situaciji koja je za neke zemlje neodrživa na dugu prugu, naravno ne govorimo o Rusiji, koja ipak ima solidnu ekonomsku bazu (nizak javni dug, vrlo velike zlatne rezerve, veliku likvidnost u stranoj valuti), već o zemljama poput Venezuele (break even 160 $), koje mnoge svoje prihode da baziraju na prodaji nafte. Kad se tome dodaju sankcije nametnute Caracasu, evo kako se možemo naći pred ekonomskim krahom Venezuele (Zero Hedge predviđa 93% mogućnosti defaulta). Ne treba zaboraviti da je i iranska nafta pogođena tim padom cijene (break-even 136 %), na veliko zadovoljstvo Ryada, koje je regionalni konkurent.

Osim toga tržište sa jako slabom potražnjom (da li smo na peak-u u zahtjevima za sirovom nafton?) ima efekte deflacije i to je uočljivo i promatračima, koji su i daleko manje pažljivi. Ukoliko svjetska ekonomija bude usporena, kao posljedica tog usporavanja i potreba za energijom u tom će kontekstu opasti. Ukoliko tom opadanju ne bude odgovaralo smanjnje proizvodnje (kako je to zahtijevao OPEC prije dva tjedna) evo kako cijena nafte pada do sadašnje vrijednosti. U izvjesnom smislu prosječan građanin mogao bi primijetiti da je sadašnja cijena po barelu nafte daleko sukladnija sa tržišnim vrijednostima u ovoj fazi svjetske ekonomije. Nažalost, to je samo jedan od pogleda u kojoj promatrač tog scenarija zacijelo nije u stanju da pred sobom vidi razjašnjen potpuni scenarij.

Devalvacija rublje

Bez ikakve sumnje postoji prilično snažna korelacija izmežu pada cijene sirove nafte i pada vrijednosti rublje. Ali i ta teorija ne daje dostatno objašnjenje. Postoje i drugi faktori, koji se ne smiju ignorirati.

Ekonomske sankcije koje su nametnule Sjedinjene Države i Evropska Unija sprečavaju zajmove ruskim poduzećima te ta poduzeća vrše pritisak na vlasti i na vladu, da ona plati te dugove vlastutim valutnim rezervama i to u terminima ne dužim od 30 dana. Budući da ruska poduzeća dobijaju novac sa zapada po niskoj cijeni od kraja Hladnog rata, sadašnje sankcije sprečavaju restrukturiranje prijašnjih pozajmica i dalje refinanciranje istih. Posljedica toga su da ta poduzeća sada moraju kupovati eure i dolare, kako bi ispoštovale vlastite dugove, a na taj način se stvara sve veća potražnja za stranom valutom na ruskom tržištu i prema tome slabljenje rublje. Gledajući stvar s čisto poslovne strane, ruska poduzeća bi željela vidjeti drugačije ponašanje Ruske centralne banke, kako to objašnjava Alexander Mercourius:

„Ono što mi se nameće kao sumnja, prema sadašnjim događajima, jest da su najveći špekulanti protiv rublje upravo ruske banke i ruska poduzeća, koje imaju velike količine pozajmica u dolarima, a moraju ih platiti prije isteka godine. Uvukla su u to Rusku centralnu banku i vlasti, koje su u suštini kapitulirale i odlučile da pomognu banke, isporučivši im nešto rezervi Ruske centralne Banke. To bi moglo objasniti zašto je porast postotaka od prije nekoliko dana (15 decebra) bio tako neefikasan i zašto se u zadnjim satim rublja čak pojačala.“

Zaista, analizirajući kolateralne efekte Državnih obveznica, koji je izdala Rosfnet 12 decembra 2014 (625 milijarda rubalja – jednako 11 milijardi dolara od 15 decebra) izgleda da je na kraju Rruska centralna banka podlegla i da su upravo oni kupili taj enormni iznos državnih obveznica, refinancirajući istek zajmova sa zapadnim bankama putem Rosfnet.

Moglo bi se primijetiti da Sjedinjene Države koriste istu ekonomsku taktiku sa FED -eralnim rezervama jednostavno štampanjem novca. Ponašanje Ruske centralne banke, analogno kao i ponašanje FED-a, bio je nužan potez, to nek bude jasno. Problem je u tome što je svjetski globalni sistem zasnovan na tečaju dolara, a ne na tečaju rublje. Rusija se poslužila zapadnom metodom da stvori novce i plaća posljedice, koje toliko zastrašuju Amerikance mogućim procesom dedolarizacije.
Geopolitički karakter ove krize

„Nismo nikada mogli ni zamisliti to što se događa, naši najgori košmari se materijaliziraju. Mislim da će sljedećih dana stanje biti usporedivo sa najtežim danima 2008“- kaže Sergej Svetsov, prvi viceguverner Ruske centralne banke.

Najzanimljivije pitanje koje se može postaviti jest: da li su ruske vlasti mogle predvidjeti taj kombinirani napad na naftu, rublju i još i sankcije? Odgovor je da i to su i učinile. Šteta što nitko nije mogao zamisliti takvu akcelaraciju te strategije. Čak ni u najgorim ruskim snovima nafta ne bi ni u 6 mjeseci mogla izgubiti polovinu svoje vrijednosti, a rublja izgubila 50% vlastite vrijednosti kroz 12 mjeseci. Američka taktika nameće jako visok faktor rizika i dovodi u opasnost cijelu globalnu ekonomiju, kako ćemo vidjeti.

Zašto su Sjedinjene Države i njihovi partneri onda krenuli tim putem punim nepoznanica? I u ovom slučaju postoje višestruki odgovori. Zacijelo se prvi poticaj odnosio na geopolitičku strategiju „Regime change“(promjenu političkog režima) u zemljama kao što su Venezuela, Iran i Rusija (odnosno one onih najjače pogođenih padom cijena nafte). Ukoliko su normalnim metodama softpower-a rezultati bili premaleni (Iran leti prema dogovoru Avoru 5+1, Asad je još u sedlu u Siriji, a Putina u domovini sve više cijene, deok je Maduro je uspio ponovo uhvatiti u ruke mreže zemlje, nakon razdoblja nestabilnosti poslije smrti Chaveza i umjetno izazvanih protesta ovog ljeta) putem ekonomskog ključa poluga da se postignu željene promjene znatno se povećala, ali porasli su i rizici. Pad vrijednosti valute, smanjenje prihoda od sirove nafte, povišenje cijena, povećanje inflacije, smanjenje kupovne moći i tako dalje, su oružja kojima je Amerka uvjerena, da će moći nastaviti svoju hegemonu ulogu na svijetu (sankcije, nafta, valuta)

Koji su rizici te strategije?

Pošto smo analizirali motivacije i metode za postizanje te Kamikaze strategije, pređimo na najzanimljiviju stranu, ali i najzabrinjavajuću, postojećih rizika.Ukrajinska kriza, euroazijska unija, dedolarizacija i mega dogovori između zemalja BRICS-a natjerali su Washington na žestoku reakciju, na neku vrstu „rizika, koji ide na sve“.

Faktor koji za sobom nosi najveće nepoznanice, ali i najviše plaši, je američko tržište je Shale Gas/Oil. Ono je zastava američke energetske nezavisnosti, koja žudi da pređe kao oružje sa Srednjeg Istoka u Aziju (dio je strategije „Asian Pivot“) te se ne može poreći da je igrala (a i sad glumi) kako ima primarnu ulogu u planu policy makers-a u Washingtonu.

A ipak ono što najčešće prećutkuju mainstream mediji su koleteralni efekti i ono šta se na njih odnosi, kao i na tržišta Shale gasa, zbog tako niske cijene nafte. Točka izjednačenja po barelu nafte iz tih novih metoda vađenja energenata kreće se sada oko 80-85$ po barelu. Sasvim je jednostavno shvatiti da će, ako tako niske cijene budu prolongirane, učinci biti razorni za cijelo tržište Shale u SAD-u (prvi se slučaj već dogodio sa ausralskom kompanijom Red Fork Energy,koja je prijenekidan dobila silom nametnutu upravu). No kad bi to bile jedine posljedice, mogli bismo ih smatrati zanemarljivim. Problem nastaje kad se usredsredimo na kredite, koje ta poduzeća neće moći vratiti bankama, koje su ih kreditirale. Default (bankrot) sektora povukao bi mehanizam pada u slapu, koji bi najzad napao i pogodio sve majke mehanizama špekulacija, a to znači derivate u trbuhu Zapadnih banaka.

Veliki rizik, koje Sjedinjene Države uzimaju na sebe da bi zadržale globalnu hegemoniju ne razlikuje se mnogo od preventivnog nuklearnog rata (to naliči doktrini first strike u ekonomskom ključu). Ako cijena nafte (umjetno manipulirana) bude povukla u provaliju američki Shale Gas, svi krediti koje treba vratiti bankama u SAD-u otišli bi u dim. A s njima cijelo tržište bankovnih derivata.

Sad dajmo riječ brojevima i pogledajmo KOLIKO ti financijski instrumenti, odnosno američke banke, posjeduju: JPMorgan Chase
Totalna aktivnost: $ 2,520,336,000,000 (oko 2,5 trilijarde dolara)
Totalne izloženost derivata: $ 68,326,075,000,000 (više od 68 trilijardi dolara )
Citibank
Aktivnost u totalu: $ 1,909,715,000,000 (malo više od 1,9 triliajrdi dolara)
Totalna izloženost bankovnih derivata: $ 61,753,462,000,000 ( više od 61 triliardi dolara )
Goldman Sachs
Totala aktivnostn: 860.008 milioni dolara ( manje od jednog triliona dollara)
Ttotale zloženosti derivata: $ 57,695,156,000,000 ( više od 57 trilijarde dolara )
Bank Of America
Totalna aktivnost: $ 2,172,001,000,000 (malo više od 2,1 trilijardi dolaria)
Totale izloženost derivata: $ 55,472,434,000,000 ( više od 55 triliardi dolara )
Morgan Stanley
Totalna aktivnos: 826,568 miliardi dolara (manje od jedne trilijarde dolara)
Izloženost derivatim: $ 44,134,518,000,000 ( više od 44 trilijarde dollara )

Korisna usporedba da shvatimo u potpunosti o kojim brojevima govorimo: američki javni dug iznosi 18 trijaldi dolara.Tržište derivata samo 6 najvećih banaka iznosi 16 puta američki javni dug.

Nalazimo se pred ne znam koji put ispred dileme, koju jr već bila postavila financijska kriza 2008: pustiti da banke propadnu ili ih spašavati? U ovom slučaju postoje dva moguća puta, kojima se može krenuti. Štampanje monete (FED) bez brige što će se povećati vlastiti javni dug (iamo mslučaj Japana sa 300% javnog dug a) ili pak pustiti da banke propadnu, povukavši za sobom u vrtlog cijelu američku i evropsku ekonomiju, a vjerojatno i globalnu ekonomiju.

Pošto je zaključeno da je manipulacija nafte i kao posljedica toga Rublje geopolitički potez, koja je pobjedonosna strategija, za koju se Washigton nada da će je postići, on valjda misli da neće izazvati globalni kolaps ekonomije? Cilj je natjerati kroz kratko vrijeme promjenu režima u Venezueli, Iranu i u Rusiji ili pak obavezati te nacije da sklope pakt sa zapadnim diktatima. Važno je zapaziti da vrijeme NE RADI u korist zapada. Motivi su povezani s prije izloženim argumentima: tako niska cijena poslala bi dovraga tržište Shale gasa, uzrokujući lančanu reakciju,koja bi uništila najveće amerčke banke i mogla bi izazvati pucanje največeg špekulativnog balona u historiji čovječanstva.

A derivati bi izazvali krizu prema kojoj bi ekonomska kriza iz 2008 potsjećala na pravu šetnju.

Postoji faktor koji je jači od svih drugih i SAD ga smatraju kao istinski ključ ovoga puta izbora te strategije. Ako i tržište Shale dođe do kolapsa i ako banke SAD-a budu morale ponovo biti spašene (kao se to zahtijevalo 11 decembra ove godine) rješenje bi moglo biti da jednostavno FED štampa više novca i poveća američki javni dug. Moglo bi se primijetiti da bi to izravno smanjilo kredibilitet i samog dolara.To je te argument debate i nema sigurnog odgovora. Zacijelo su Sjedinjene Države uvjerene da je to uspješna taktika i da će dovesti do regime change – promjene režima-i ekonomskog kolapsa Rusije, a da će tako Kina biti prisiljena „vratiti bse u štalu“(budući da je izgubila svog saveznika broj 1) garantirajući tako novce i bonove trezoraSAD-a (kredibilitet dolara zavisi jako od Kine, zbog visoke količine amerčkihc BTP- državnih obveznica odnosno državnog duga, kojie su u rukama Kineza) pa time se tamo nalazi i kredibilitet samog dolara (došlo bi do situacije u kojoj bi se javni dug mogao popeti of 16 na 36 trijaldi dolara)..

Bazični problem još je uvijek geopolitički. Hegemonska vizija, koju SAD imaju i koju žele zadržati. Ovog časa nemaju drugih sredstava da se bore protiv globalnih promjena, koje čovječanstvo prolazi u fazi, koja više nije jednopolarna (u kojoj su Amerikanci bili super sila) već multipolarna (više aktera na globalnoj sceni). Došli smo do svođenja računa i sadašnji tok nas postavlja pred ogroman rizik za cijelu globalnu ekonomiju…da li je to zacijelo toga vrijedno?“

Izvor: Comitato Antifa

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: