Sankcije Rusiji predstavljaju ekonomski gubitak za Evropu


Prije nekoliko sati uprava lowcost kompanije Dobrolet, koju kontrolira Aeroflot, objavila je da je „privremeno“ prekinula od danas sve svoje letove, budući da se našla na listi kompanija na koje se odnose sankcije. „Zbog pritiska bez presedana kompanija Dobrolet kao prevoznik morala je otkazati letove i prodaju karata“, navodi lakonsko saopćenje, izdano jučer navečer u kojem se tumači kako su „evropski suradnici“poništili ugovore o osiguranju letilica, suspendirali davanje aeronautičkih informacija i odbili uvažavanje ugovora leasinga te popravki i održavanja aviona, kako su to ranije bili potpisali.

piše Marco Santopadre

Po tumačenju Evropske Unije ruska low-cost linija – čiji se letovi odvijaju između Moskve i Simferopolja na Krimu – „olakšava integriranje Ruske Federacije sa Autonomnom Republikom Krima, koja je ilegalno anektirana i koja minira ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet.“Malo je važno što je Krim postao dijelom Ukrajine samo prije nekoliko decenija iz čisto administrativnih razloga u to vrijeme u višenacionalnoj državi Sovjetskog Saveza i da je nedavno ponovo postala dijelom Ruske Federacije, nakon referenduma na kojem je sudjelovao ogroman broj građana i koji je bio jednosmjeran iz razloga antiruske agresivnosti novog ukrajinskog nacionalističkog režima.

Činjenica je da su nedavne sankcije koje je Bruxelles donio protiv Moskve ovoga puta pogodile ne samo neke osobe ruske administracije ili lica iz „separatističke“ vlasti u istočnoj Ukrajini, kako je to bilo ranije. Ovoga puta udaranje Moskve pogađa, između drugih stvari, pristup ruskih javnih banaka evropskim tržištima kapitala i uvoz i izvoz oružja; izvoz tehnologija s dvostrukom upotrebom – civilnom i vojnom (a to se praktički odnosi na sve tehnologije) i na kraju prodavanje od strane Evrope Rusiji tehnologije, koja bi mogla poslužiti naftnoj industriji za vađenje nafte iz dubokih voda, na Arktiku i iz stijena škriljevca.

Problem je u tome što će cijeli paket sankcija, najveći protiv Rusije od razdoblja Hladnog rata, imati vrlo ozbiljne posljedice po evropske zemlje, a tu stvar ruski predsjednik Vladimir Putin nije zaboravio objaviti i na nju upozoriti. Štete po ekonomiju evropskog kontinenta, koja je već sama po sebi pomalo ocvjetala, zbog produživanja ekonomske krize, po trajanju najduže u posljednjem vijeku, ne proizlaze iz protusankcija, koje je donijela ruska vlada, a koje imaju sasvim ograničeni učinak na trgovinsku razmjenu i to jedino na području poljoprivrednih proizvoda.

Sankcije i trgovinski rat započet od Bruxellesa i od Washingtona imat će boomerang učinak na neke ključne sektore evropske ekonomije. Jasno je, da će Rusija morati preorijentirati svoj uvoz, izvoz i tehnološku suradnju na druge obale, nezavisnije od zapadnog polja, koje je sa svoje strane pokazalo veliku svadljivost unutar vlastitog prostora. Današnji svijet nije više jednopolaran, kakav je bio prije dvadeset godina. Danas zemlje kakva je Kina, Indija, Iran, Brazil, Južna Afrika, Indonezija i ostale su u stanju stvoriti trajnu i solidnu alternativu Zapadu, koji Moskvi zatvara vrata. Zacijelo preorijentiranje vlastite ekonomije prema drugim kanalima bit će dugotrajno i Moskva će zbog toga imati ozbiljnih posljedica. No sankcije guraju i u stvari prisiljavaju Rusiju i njene saveznike da brzo ostvare nova opredjeljenja i izbore, koje možda ne bi nikada učinili ili bi pak odlučili da ih poduzmu s daleko sporijim ritmom.

Udarac restrikcija koje su odlučile zapadne vlade kako bi kaznile upravljačku klasu Rusije pogađa u prvom redu trgovinu te financijski i energetski sektor cijele Evrope i teško će pogoditi neka evropska poduzeća, velika i mala. Prema nekim analitičarima posljedice će biti toliko ozbiljne , da će predviđanja o rastu evropske ekonomije u Eurozoni, koja je već od samog početka bila kržljava, biti prepolovljena.

Analitičari različitog porijekla – iz Capital Bank of America, iz Merrill Lyncha do Deutsche Asset& Wealth Management i čak Nomura – predviđaju da će udarac sankcija Rusiji iznosti 3 do 5 desetina BDP u godini 2015. A to znači, prema predviđanjima rasta, koja je u srpnju izradio Međunarodni Monetarni Fond (a ta su predviđanja već bila napuhana na samom početku) da će se BDP evropskog kontinenta smanjti od 1,1% na 0,6%. Iako se evropski think tank trude predimenzionirati udarac trgovinskog i tehnološkog rata protiv Moskve, evidentno je da su ekonomski rizici za Evropsku Uniju daleko veći od onih što su ih do sada priznale vlade stare Evrope. A to ne tvrde samo predviđanja. Prvi mjeseci zid protiv zida između Bruxellesa i Moskve već su proizveli evidentne učinke: govori se o stvarnim podacima i neostvarenim prihodima evropskih poduzeća, koji se penju na nekoliko stotina miliona eura. Tisuće evropskih poduzeća već su navelko reducirali trgovinsku razmjenu s Rusijom. Prema izvještaju Nomure na primjer izvoz EU u Moskvu smanjio se za otprilike 16,5% od siječnja do svibnja, još prije donošenja sankcija u pravom smislu te riječi. Naročito će energetski rat nanijeti evroskoj ekonomiji najveće štete. Predviđajući pogoršanje diplomatskih pa potom i ekonomskih i financijskih odnosa između Evrope i Rusije neke su kompanije već uvele protumjere, koje još samo pogoršavaju stanje. Na primjer Royal Bank of Scotland već je najavila daće smanjiti svoju kreditnu liniju prema Moskvi, dok je naftna kompanija British Petroleum – koja posjeduje 20% ruske Rosneft, jednog od poduzeća koje je palo pod izravne sankcije – prijavila velik pad prihoda. Zadnjih mjeseci Societé General i Deutsche Bank izgubile su skoro 20% vrijednosti naslova svojih dionica na evropskim tržištima. Paradiksalno, njemačka bi ekonomija mogla biti jedna od najpogođenijih ako bi se nastavlio gvozdeni stisak između EU i Rusija te ukoliko bi on još više bio produbljen, budući da su poduzeća i banke iz Berlina jako raširene i izložene u Putinovoj zemlji. Što će naravno Washgtonu pričiniti ogromno zadovoljstvo.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: