O ekonomskoj nejednakosti


”Najčešći argument kojim se opravdava nejednakost u nekom društvu je već navedena potreba za „adekvatnim“ nagrađivanjem uloženih napora pojedinaca. Prema ovom argumentu pojedinci reaguju na novčane poticaje te je zbog toga potrebno „adekvatno“ nagraditi one koji ulažu ekstra napore. Naravno, niko razuman ne bi pokušao osporiti tezu da osobe koje su na bilo koji način doprinijele društvu treba da dobiju za to proporcionalnu nagradu. Međutim, postoji nekoliko problema sa ovom linijom argumenata u prilog ekonomske nejednakosti. Prvo, novac nije nužno glavni poticaj na koji ljudi reaguju. Uzmimo za primjer hirurga koji operiše srce. On će uložiti najveće napore i upotrijebiti najbolje znanje prilikom svake operacije bez obzira da li je plaćen 5 ili 30 KM po satu. Drugo, kako je već ranije navedeno, naučnici koji su najviše doprinijeli kvalitetu života kroz razne izume, nisu ostvarili adekvatne privatne koristi. Dakle, očito je da su ih poticale druge stvari, izuzev novca. Dovoljno je navesti primjer Nikole Tesle, koji je za života ostvario oko hiljadu pronalazaka i patenata, a ipak je umro siromašan. Gradonačelnik New Yorka je tada rekao: „Nikola Tesla je umro. Umro je siromašan, ali je bio jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živjeli.“

piše Mirza Huskić

„Znaš, Ernest, bogati se razlikuju od nas.“ F. Scott Fitzgerald

„Da, znam. Oni imaju više novca od nas.“ Ernest Hemingway

inegalite_1Neki stranac, koji nije dobro upoznat sa situacijom u našoj zemlji, bi čitajući naslove diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, koji su „odbranjeni“ na fakultetima u našoj zemlji, mogao steći dojam da je Bosna i Hercegovina zemlja blagostanja sa razvijenim tržištima, naprednim tehnologijama, savremenim sistemima zdravstva i obrazovanja, i naravno visokim dohotkom per capita. Prolazeći našim izlokvanim ulicama, isti stranac bi vidio radnike koji štrajkuju zbog neisplaćenih petnaest ili više plata, siromašne koji rove po kontejnerima ili one koji prose, ali i najnovije verzije Mercedesa, Audia ili BMW-a. Vidio bi napuštene fabrike i velike vile, zlokobne podsjetnike na privatizaciju društvene imovine. Naravno, našem gostu ništa ne bi bilo jasno.

Postoji nekoliko razloga zašto se ne govori i piše o ekonomskoj nejednakosti ili se ona čak smatra korisnom za jedno društvo. U svakoj zemlji elite oblikuju javnu misao. Da bi opravdali postojeću nejednakost, predstavnici elita koriste raspoložive resurse kako bi uvjerili većinu u društvu da pitanje ekonomske nejednakosti nije bitno. Drugo, kroz istoriju su religije u većini zemalja podržavale stanje ekonomske nejednakosti tako što su ovu pojavu objašnjavale i opravdavale Božijom voljom, jer oni koji su „na vrhu“, tamo su zbog božanskih prava. Pored toga, postoji veliki broj ekonomista koji zagovara tezu da je nejednakost neophodna, zato što pojedinci reaguju na novčane poticaje. Prema njima, potreban je određen nivo nejednakosti, jer pojedinci koji naporno rade trebaju biti i nagrađeni proporcionalno njihovom zalaganju. Svaki prigovor na nejednaku raspodjelu dohotka u društvu je okarakterisan kao zavist. Međutim, u nastavku teksta ćemo vidjeti da su osobe koje su najviše doprinijele povećanju kvaliteta života dobile malu ili čak nisu dobile nikakvu nagradu za uloženi trud.

can-stock-photo_csp11763983Zašto je ekonomska nejednakost bitna? Postoje brojni štetni efekti visoke ekonomske nejednakosti (izrazito neravnomjerne distribucije dohotka i/ili bogatstva među stanovništvom jedne zemlje) na ekonomske performanse svake zemlje. U nastavku ću nabrojati samo najznačajnije. Prije svega, transfer dohotka od siromašnih ka bogatima smanjuje ukupnu potrošnju (C), jer siromašni troše skoro cijeli raspoloživi dohodak, dok bogati troše samo određeni procenat dohotka u svakom društvu. Ako se nijedna druga komponenta u agregatnoj potražnji ne poveća (Y=C+I+G+X-M), odnosno ako investicije (I), državna potrošnja (G), izvoz (X) ili uvoz (M) ostanu nepromjenjene, nužno dolazi do pada ukupnog proizvoda društva (Y), dakle do veće nezaposlenosti. Drugo, nejednakost dovodi do niže produktivnosti i efikasnosti u jednoj ekonomiji kroz smanjenje široko korisnih javnih investicija, povećanja distorzija zbog ponašanja povezanog sa „traženjem rente“ i efekata na moral radnika izazvanih osjećajima nepravičnosti. Možda je potrebno na ovom mjestu pojasniti slučaj „traženja rente“ koji se u ovom kontekstu odnosi na širok spektar aktivnosti koje sprovode najbogatiji članovi jednog društva radi obezbjeđenja povlastica ili općenito neke koristi za sebe i na taj način rasipaju sredstva i proizvode distorzije. Treće, nejednakost je štetna za ekonomski razvoj. Ovo je posebno značajno za zemlje u razvoju. Da bi dobili kredit za investicije u humani kapital (troškovi obrazovanja mladih), siromašni moraju imati kolateral (zalog). Što je veći broj kreditno „nesposobnih“ građana u jednoj zemlji i investicije u humani kapital će biti niže, a pošto su investicije u humani kapital glavni pokretač razvoja to implicira i niži ekonomski rast.

Najčešći argument kojim se opravdava nejednakost u nekom društvu je već navedena potreba za „adekvatnim“ nagrađivanjem uloženih napora pojedinaca. Prema ovom argumentu pojedinci reaguju na novčane poticaje te je zbog toga potrebno „adekvatno“ nagraditi one koji ulažu ekstra napore. Naravno, niko razuman ne bi pokušao osporiti tezu da osobe koje su na bilo koji način doprinijele društvu treba da dobiju za to proporcionalnu nagradu. Međutim, postoji nekoliko problema sa ovom linijom argumenata u prilog ekonomske nejednakosti. Prvo, novac nije nužno glavni poticaj na koji ljudi reaguju. Uzmimo za primjer hirurga koji operiše srce. On će uložiti najveće napore i upotrijebiti najbolje znanje prilikom svake operacije bez obzira da li je plaćen 5 ili 30 KM po satu. Drugo, kako je već ranije navedeno, naučnici koji su najviše doprinijeli kvalitetu života kroz razne izume, nisu ostvarili adekvatne privatne koristi. Dakle, očito je da su ih poticale druge stvari, izuzev novca. Dovoljno je navesti primjer Nikole Tesle, koji je za života ostvario oko hiljadu pronalazaka i patenata, a ipak je umro siromašan. Gradonačelnik New Yorka je tada rekao: „Nikola Tesla je umro. Umro je siromašan, ali je bio jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živjeli.“

bjs_081205Vratimo se sada na situaciju u Bosni i Hercegovini. Prema nekim nezvaničnim izvještajima u Bosni i Hercegovini živi 85 milionera, čije se bogatstvo procjenjuje na 9 milijardi dolara. Ne postoje izvještaji, čak i oni nezvanični, o broju siromašnih. Ne možemo napraviti čak ni grubu procjenu nejednakosti u zemlji, jer je Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH provedena samo za 2007. godinu iako bi po standardima Eurostata trebala redovno da se provodi svake dvije godine. Mi, zapravo, nemamo ni osnovne podatke o broju stanovnika u našoj zemlji zato što popis stanovnika nije proveden od 1991. godine, tako da je ovaj značajan podatak predmet procjene.

Međutim, ono u što poprilično možemo biti sigurni je da su ove osobe zaradile svoje milione u periodu tzv. tranzicije. Privatizacija koja je provedena u devedesetim godinama prošlog vijeka, a koja je bila sastavni element tranzicije, se može okarakterisati kao „legalno“ pljačkanje društvene imovine. Lako je postati milioner kada otkupiš državnu imovinu po diskontnoj cijeni. Firme su prisvajane i za 1 KM iako je vrijednost samih osnovnih sredstava (čak i ako uzmemo u obzir dugove) bila višemilionska. Niko od ovih milionera nije zaslužan za bilo kakvo poboljšanje kvaliteta života u ovoj zemlji (ako uopšte možemo govoriti o nekom poboljšanju). Te osobe su prisvojile bogatstvo koje su naši očevi i majke stvarali. Ne može biti etičkog opravdanja, a ni ekonomskog, za tako nešto.

Oglasi

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: