Lokalni izbori u BiH: glasalo se PROTIV a ne ZA


” …liderski i autokratski karakter stranaka sprečava da dođe do nekih promjena u njihovim vođstvima, osim u mjeri u kojoj to lideri dozvole. Tako se dogodilo da je Dodik raspustio deset opštinskih odbora. On je time odgovornost za poraz stranke prebacio na lokalne partijske šefove, koji nesumnjivo jesu odgovorni, ali ni blizu koliko on i njegovi najbliži saradnici. Ovim potezom, on je poslao poruku biračima da je preduzeo mjere kako bi stranku ozdravio, odnosno da njegove riječi o tome da je shvatio šta mu je narod poručio nisu bile samo puka fraza. Naravno, razumije se da su bile samo fraza i razumije se da se u SNSD-u ništa neće promijeniti. Narod i ne računa na te unutarstranačke lomove, što će se na narednim izborima još više potvrditi.”

piše Goran Marković

Rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini izazvali su buru reakcija. Isprva, političke stranke su izražavale svoje zadovoljstvo izbornim rezultatima. Izgledalo je kao da su sve pobijedile, iako su već prvi rezultati pokazivali da je došlo do izvjesnih promjena, barem kad su u pitanju nazivi. Kažemo „nazivi“, zato što se promijenio odnos snaga na političkoj sceni, što neće biti praćeno promjenom politike.

Za analizu ovih izbora značajno je nekoliko elemenata: izlaznost, rezultati izbora za načelnike/gradonačelnike, rezultati izbora za skupštine opština/opštinska vijeća. Osnovni zaključak, koji se može izvesti iz analize rezultata, jeste da su gubitnici dvije socijaldemokratske stranke – Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Socijaldemokratska partija (SDP), ali da su Srpska demokratska stranka (SDS) i Stranka demokratske akcije (SDA) samo djelimično pobjednici.

Na ovim izborima je učestvovalo manje kandidata za načelnička mjesta nego na nekim prethodnim. Nije bila rijetka pojava da sve stranke podržavaju samo dva kandidata, koji su imali manje ili više realne šanse za pobjedu. Pošto se izbori ne vrše u dva kruga, svakoj stranci koja ima načelničkog kandidata važno je da obezbijedi što veću podršku. Tako se dešavalo da se birači izjašnjavaju samo za dva relevantna kandidata. Manje stranke ne samo da su realno procijenile da njihovi kandidati ne mogu biti izabrani, nego su shvatile da im je korisnije da podrže jednog od dva kandidata, nadajući se da će, u slučaju pobjede „njihovog“ kandidata, izvući neku korist pri raspodjeli funkcija nakon obrazovanja skupštinske većine.

Ishod izbora je takav da će odnosi skupštinske većine i načelnika/gradonačelnika u mnogim slučajevima biti zategnuti, što će otežavati funkcionisanje lokalne samouprave, a u Republici Srpskoj može voditi češćim pokušajima opoziva načelnika/gradonačelnika. Osim toga, skupštinske većine biće nestabilne i široke, jer je partijska scena postala jako usitnjena.

Slab odziv birača

U stvari, možda možemo reći da je odziv birača bio dobar, jer je bio nizak. Na nivou Bosne i Hercegovine, svega 56 %, u Republici Srpskoj 59 %, Federaciji 54 %, a u Distriktu samo 51 %. Taj procenat ne odražava stvarnu izlaznost, pošto je uobičajena praksa da se nakon okončanja glasanja popunjava određen broj glasačkih listića, pa izgleda da je izlaznost veća nego što je zaista bila. Osim toga, u ovaj broj se uvrštavaju i nevažeći listići, koji nisu rezultat samo biračke neobaviještenosti o načinu glasanja, već i svojevrstan protest protiv postojećeg stanja u društvu.

Izlaznost je bila manja u gradovima, pogotovo većim urbanim sredinama, univerzitetskim i (bivšim) industrijskim centrima: Banja Luka 50,97 %, Stari Grad Sarajevo 50,86 %, Prijedor 48,73 %, Zenica 47,62 %, Novi Grad Sarajevo 46,44 %, Centar Sarajevo 45,96 %, Tuzla 41,75 %.

Ovakav odziv birača ukazuje na nekoliko stvari: 1) građani ne vide alternativu dosadašnjoj vlasti, zbog čega ne izlaze na izbore, jer smatraju da nemaju za koga da glasaju; 2) građani nisu zadovoljni dosadašnjom vlašću, protiv koje protestuju apstinirajući od glasanja, 3) građani smatraju da između partija nema bitnih razlika; 4) građani više ne vjeruju u opravdanost glasanja za „manje zlo“.

Slab odziv birača ukazuje na nelegitimnost ne samo političkih stranaka i izabranih kandidata, već i na nelegitimnost sistema u cjelini. Jer, ako je neki kandidat dobio polovinu glasova od polovine izašlih, za njega je glasala svega četvrina biračkog tijela. Mnogi se, međutim, ne mogu pohvaliti tako dobrim rezultatima. Na primjer, gradonačelnik Banje Luke osvojio je svega 40 % glasova izašlih birača, odnosno oko 20 % ukupnog biračkog tijela.

U narednom periodu imaćemo lokalnu vlast koju većina građana ne podržava. Izabranima to neće smetati. Oni će se, naravno, pozivati na Izborni zakon, tvrdeći da on ne zahtijeva apsolutnu većinu da bi neko bio izabran. Ali, ne treba miješati legalno i legitimno. Neko može biti legalno izabran a da ne bude legitiman. Mnogim nosiocima vlasti na lokalnim izborima upravo to se dogodilo.

Za koga a protiv koga?

Liderski karakter političkih stranaka iziskuje teško priznavanje izbornog poraza. U izbornoj noći, poraz nije priznala nijedna stranka. Tek nekoliko dana nakon izbora, Predsjedništvo SDP je zaključilo da ne može biti do kraja zadovoljno rezultatima izbora, dok je Dodik izjavio da je čuo i razumio narod. Obje stranke, koje su glavni gubitnici izbora, nastojale su ublažiti svoj poraz. Njihovi lideri su tvrdili da je sačuvano jezgro biračke podrške (SNSD) odnosno da je stranka osvojila više načelničkih i vijećničkih mandata (SDP).

Uprkos relativizaciji poraza, ne može se sakriti da je SDP osvojila samo 11 načelničkih mjesta (u poređenju sa osam, koliko je imala prije izbora), dok je SDA osvojila tri puta više načelničkih funkcija. Budući da je SDP predstavljala okosnicu federalne vlade, ovako blijedi rezultati ukazuju na nezadovoljstvo socijaldemokratskom politikom u Federaciji. Više razloga utiče na slabe izborne rezultate SDP-a. Prvi je koaliranje sa SDA nakon parlamentarnih izbora, što su mnogi birači shvatili kao izdaju. Drugi je neozbiljno ponašanje nakon što je vlast formirana, poslije čega je uslijedilo koaliranje sa Radončićem i HDZ-om. Treći razlog je neispunjavanje izbornih obećanja, bahato ponašanje na vlasti, nepotizam i druge nepodopštine kojima su obilovale i bivše vlade. Čak i u najjačim uporištima, SDP se nije proslavila. U Tuzli je osvojila samo 30 % glasova. U sarajevskoj opštini Novi Grad, SDP je osvojila 21 % glasova, u Centru manje od 25 %, u Bihaću 30 % (manje od SDA), itd.

Drugi veliki gubitnik izbora je SNSD. Ova stranka je prije izbora imala 37 načelničkih mjesta. Očekivali su da na ovim izborima osvoje 45, a osvojili su 18! Osim toga, skupštinska većina u mnogim opštinama i gradovima jednostavno se istopila. U Banjoj Luci, odbornička lista SNSD-a osvojila je samo 30 % glasova. U Prijedoru je osvojila 20 %, Modriči 31 %, Zvorniku 33 %, Doboju 24 %, Trebinju 29 %, itd. Kako vidimo, SNSD više neće biti u stanju da samostalno formira vlast. Dominacija ove stranke stvar je prošlosti. Čak i u Laktašima, tom bastionu SNSD-a, ova stranka nije osvojila natpolovičnu većinu glasova – za nju je glasalo 46 % birača.

Poraz SNSD-a sasvim je očekivan. Tokom posljednjih nekoliko godina, SNSD je vršio apsolutnu vlast u Republici Srpskoj, držeći pod svojom kontrolom republičke institucije, kao i mnoge lokalne samouprave. Ekonomska situacija se stalno pogoršavala, socijalno raslojavanje povećavalo, a neodgovornost i bahatost SNSD-ove vlasti postala je nepodonošljiva. Građani nisu mogli kontrolisati tu vlast, ali su je sada pozvali na odgovornost. Istina, SNSD ostaje najsnažnija stranka. Ona nije mogla izgubiti vlast tako brzo i lako. Više razloga utiče na to. Prvo, ova stranka je godinama stvarala klijentelističku mrežu i dobar dio njenih glasača čine oni koji moraju da glasaju za nju, bilo zato što se plaše da ne izgube posao, bilo zato što se plaše da ne izgube pozicije i privilegije. Drugo, SNSD se profilisao kao snažno nacionalistička stranka, koja je i u ovoj kampanji promovisala nacionalističke teze. Takvo političko djelovanje, koje SNSD praktikuje već nekoliko godina, omogućilo mu je da, uprkos velikim gubicima, ipak ostane vrlo snažan. Treće, iako je SNSD veliki gubitnik izbora, relativno dobro su prošli njegovi saveznici – Socijalistička partija (SP) i Demokratski narodni savez (DNS). Ukoliko oni budu pravili koalicije na lokalnom nivou, SNSD će i dalje vladati u znatnom broju opština. Socijalistička partija je dobro prošla u Banjoj Luci, osvojivši skoro 10 % glasova. Ipak, to još nije pokazatelj da je izašla iz sjenke SNSD-a, iako njen lider tvrdi da je osvojila 30 % glasova više nego na prošlim izborima. Socijalisti su i dalje mala stranka, nepouzdan koalicioni partner, koja tvrdi da je stranka socijalne pravde, iako dosad nije vodila politiku koja bi to potvrđivala.

Nesumnjivi pobjednici izbora su SDS i SDA. Ova druga je osvojila tri puta više načelničkih mjesta nego SDP, dok je SDS osvojila više načelničkih mjesta nego SNSD. Naravno, ovo jeste pokazatelj rasta obje stranke. SDA je ojačala zato što je na izvjestan način bila žrtva SDP-ove bahate i prevrtljive politike, koja nije dala bilo kakve pozitivne rezultate. SDS je ojačala zato što je bila najjača stranka opozicije ili poluopozicije. Ona je bila najuvjerljivija ponuda građanima, ma koliko sama bila jadna, bezidejna i sa dosta kompromitovanih kadrova. Na koncu, sam SNSD je pomogao povratak SDS-a na još jedan način – uveo ju je u Savjet ministara. Čim je SDS došla na vlast na državnom nivou, kod birača je stvoren utisak da ova stranka ima potencijala da vlada i da je prihvatljiva kao dio vladajuće koalicije. Samim tim, ona je djelovala kao vjedostojniji takmac SNSD-u.

Posljedice

Neće biti posljedica kad je u pitanju politika. Prvo, zato što su ovo bili lokalni izbori, a drugo, zato što se politike vodećih stranaka ne razlikuju u većoj mjeri. Šta su ovi izbori donijeli? Prvo, donijeli su dosad neviđenu stranačku fragmentaciju, koja se dobro uočava pri analizi izbora za skupštine opština/opštinska vijeća. Nije lako naći stranku koja prelazi 30 % u većem broju opština, a da pritom druge stranke imaju znatno manje glasova od nje. Izuzetak predstavljaju neke opštine u kojima je HDZ osvojio većinu, ali to je već poznata stvar.

Drugo, stranačka fragmentacija vodiće raznovrsnim koalicijama na lokalnom nivou. Da su moguće raznovrsne vratolomije u tom pogledu, pokazao je primjer Foče, u kojoj su SNSD i SDS istakli zajedničkog kandidata za načelnika opštine. Da su ovo bili izbori protiv a ne za, potvrđuju i vrlo široke i nestabilne neformalne koalicije koje su u mnogim opštinama formirane na načelničkim izborima. Ponekad je jednog kandidata podržavalo deset stranaka, s ciljem da pobijede protivničkog kandidata, koji je dotad po pravilu vršio funkciju načelnika.

Treće, slabljenje dominantnih stranaka i jačanje manjih stranaka vjerovatno će voditi kohabitaciji – načelnik će biti iz jedne, a skupštinska većina iz druge stranke ili grupe stranaka. To će, barem u Republici Srpskoj, izazivati stranke da pokušaju sa opozivom načelnika. Ono što nisu uspjele na izborima, pokušaće na referendumu – da smijene nepoželjne načelnike i dovedu do svoje. Ako se to bude događalo, nestabilnost će biti veća nego dosad.

Četvrto, rezultati izbora uticaće na pregovore o izmjenama u vlasti na nivou države i Federacije. Stranke koje su dosad upravljale, tvrdiće da su dobile mandat na četiri godine i da lokalni izbori ne mogu dovesti u pitanje njihov legitimitet. Stranke koje su ojačale na lokalnim izborima, u prvom redu SDA, tvrdiće da su lokalni izbori barometar raspoloženja birača, što se mora odraziti na funkcionisanje vlasti na svim nivoima.

Peto, liderski i autokratski karakter stranaka sprečava da dođe do nekih promjena u njihovim vođstvima, osim u mjeri u kojoj to lideri dozvole. Tako se dogodilo da je Dodik raspustio deset opštinskih odbora. On je time odgovornost za poraz stranke prebacio na lokalne partijske šefove, koji nesumnjivo jesu odgovorni, ali ni blizu koliko on i njegovi najbliži saradnici. Ovim potezom, on je poslao poruku biračima da je preduzeo mjere kako bi stranku ozdravio, odnosno da njegove riječi o tome da je shvatio šta mu je narod poručio nisu bile samo puka fraza. Naravno, razumije se da su bile samo fraza i razumije se da se u SNSD-u ništa neće promijeniti. Narod i ne računa na te unutarstranačke lomove, što će se na narednim izborima još više potvrditi.

Oglasi
Comments
One Response to “Lokalni izbori u BiH: glasalo se PROTIV a ne ZA”
  1. Edina Husanovic kaže:

    Cao Gorane da li mi se mozes javiti jer ne mogu naci tvoj kontakt

    Edina Husanovic meda_eda@yahoo.co.uk

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: