Grčki narod pred izborom


”Čiste linije Partenona, visoko na Akropolisu, jasno su se isticale na sunčevim zrakama ranog ožujka. Dolje ispod, ispred grčkog parlamenta, čovjek je gurao svoja kolica iz supermarketa nizbrdo prema trgu Syntagma, gdje se većina javne drame grčke suvremene tragedije odigrala prije nedavnih općih izbora. Dužinom kolica položen je odbačeni metalni tuš, na putu da bude prodan za nekoliko eura. Tako neki stanovnici Atene preživljavaju u 2012.”

piše Tony Simpson

Unutar parlamenta, sastao sam se s Alexisom Tsiprasom, 38-godišnjim vođom SYNASPISMOS-a, dijela SYRIZA-e, Koalicije radikalne ljevice, koja privlači potporu sve većeg broja grčkih birača, kao što su jasno pokazali opći izbori 6. svibnja. SYRIZA je osvojila gotovo 17% glasova, preko 12 posto više nego 2009., kada je zabilježila 4,6%. Sada ima 52 zastupnika, četiri puta više nego prije. Ovaj rezultat je doveo SYRIZA-u na samo 2% od konzervativaca, Nove demokracije, najveće stranke. Prema grčkom izbornom sustavu, najveća stanka automatski dobiva dodatnih 50 mjesta, pa tako Nova demokracija, iako je dobila 14 postotnih poena manje u nedjelju, sada ima 108 zastupnika u parlamentu, 17 više nego 2009.! Ovaj ‘bonus’ od 50 mjesta prikriva oštri pad konzervativaca koji su, nakon poraza na izborima 2009. s osvojenih 33,5% glasova, sada izgubili daljnje dvije petine svojih birača. Veliki dio gubitka konzervativaca (10,5% glasova) je otišao Nezavisnim Grcima, novoj stranci demokratske desnice, koja je kampanju temeljila na platformi čvrstog protivljenja MMF-u. PASOK, Socijalistička stranka, je doživjela pad od 30 posto (s 43,9% 2009. na 13,2%) te se njena parlamentarna zastupljenost smanjila sa 160 na 41. KKE (Komunistička partija) je malo pridobila, dodajući još pet zastupnika parlamentarnoj skupini, koja ih sada broji 26. Nova Demokratska lijeva stranka, koje se odcijepila od SYRIZA-e 2009. i apsorbirala dio PASOK-ovih nedavnih gubitaka, osvojila je 6% glasova i 19 zastupničkih mjesta. Brojne manje stranke, uključujući Zelene i Društveni ugovor (stranka nastala odvajanjem od PASOK po sličnoj liniji kao i Nezavisni Grci od Nove demokracije), zajedno su osvojile 19% glasova, no pojedinačno nisu dobile dovoljnu potporu za prelazak izbornog praga od 3% za ulazak u parlament. Nacionalistički LAOS (5,6% 2009.) je isto tako pao na 2,9% i nije uspio osvojiti zastupničko mjesto, dok je Zlatna zora, protuimigrantska fašistička stranka, osvojila gotovo 7%, dobijajući 21 mjesto pri svom prvom ulasku u parlament. Odaziv birača je bio oko 65%, što znači da ih jedna trećina nije dala glas. Ovaj pad participacije birača je djelomično pripisan gospodarskim teškoćama koje sprječavaju najsiromašnijima da putuju iz većih središta naseljenosti u svoje vlastite gradove kako bi glasali.

Prije izbora, SYRIZA je konstantno naglašavala da prethodni grčki parlament više nije imao legitimitet za odobravanje zakonodavstva nametnutog kao dio programa štednje, pogotovo nakon uklanjanja PASOK-ova premijera Georgea Papandreoua i njegove zamjene neizabranim Lucasom Papademosom. Između ostalog, radi se o zakonima koji smanjuju plaće i minimalnu nadnicu te ukidaju kolektivne ugovore između sindikata i poslodavaca. Parlament nije uspio predstavljati volju naroda glasajući za takvo zakonodavstvo koje bi uništilo socijalne dobitke ostvarene kroz više desetljeća. Zapravo, neki članovi PASOK-a i Nove demokracije su odbili glasati za kaznene mjere štednje koje im je predstavio g. Papademos po nalogu Međunarodnog monetarnog fonda, Europske centralne banke i Europske komisije, tzv. ‘Trojke’. Sam g. Papademos je član utjecajne Trilateralne komisije (kao i Mario Monti, koji je u otprilike isto vrijeme imenovan talijanskim premijerom), a nekada je bio potpredsjednik Europske centralne banke. Zamijenio je premijera Georgea Papandreoua iz PASOK-a u studenom 2011., naizgled po nalogu gđe. Merkel i ostalih.

”Spašavanje je za bankare,” potvrdio je g. Tsipras na našem sastanku u ožujku. Niti euro za narod. Upravo suprotno, očekuje se da će većina od jedanaest milijuna grčkih građana pretrpjeti sve veće i veće rezove svog životnog standarda, iako su već među najsiromašnijima u Europskoj uniji. Grčka čini oko 2,5 posto europskog gospodarstva. Uz Irsku, njen proizvod je među najmanjima u eurozoni i smanjuje se iz godine u godinu tako da joj omjer duga prema BDP-u postaje sve više neodrživ kako se proizvod smanjuje, a nezaposlenost raste. ‘Liječenje’ ubija pacijenta.

Dužnička kriza je europska kriza, koja je najoštrija u Grčkoj. Kao odgovor, njemačka kancelarka Merkel, uz malu pomoć g. Sarkozya, poraženog francuskog predsjednika, je progurala Europski fiskalni ugovor, koji sve izglednije neće ratificirati svih 25 potpisnica (UK i Češka Republika ga nisu potpisale.) No, potrebno je samo 12 ratifikacija da bi se Ugovor počeo primjenjivati.

Sporazum o štednji, kako je Fiskalni ugovor poznat u Irskoj, navodno bi trebao uvesti fiskalnu disciplinu i uravnotežene proračune. Čineći to, još će više smanjiti gospodarsku aktivnost, u vremenu niskog ili nepostojećeg rasta, povećavajući izglede za širenje duboke krize diljem europskog kontinenta. U međuvremenu, Irska će održati referendum o Sporazumu o štednji 31. svibnja. Glas ‘protiv’ dobiva značajnu potporu, kako Kampanja za socijalnu Europu, Sinn Fein i drugi preuzimaju inicijativu. Uspomene na početno odbacivanje Sporazuma iz Nice i Lisabona od irskog biračkog tijela još su svježe.

U Grčkoj, g. Tsipras je prepoznat kao jedan od najoštrijih kritičara strogih politika štednje koje su prijašnje vlade progurale kroz parlament. Drugi Memorandum o razumijevanju, potpisan od g. Papademosa i Trojke, obvezuje grčke otplate imateljima obveznica putem računa u Luksemburgu. Stoga su tzv. sredstva ‘spašavanja’ proslijeđena međunarodnim bankama, bez koristi za grčki narod. Grčka nacionalna imovina očito služi kao jamstvo u slučaju neplaćanja.

G. Tsipras je stavio SYRIZA-u na stranu svih onih čiji su životi ugroženi sve većom štednjom koju nameću Memorandumi potpisani od prijašnjih grčkih vlada. Grčki birači su dugo i dobro razmislili o onome što se događa njima i njihovoj zemlji te su odbacili takve obveze učinjene bez njihova pristanka. Zaista, g. Papandreou je nekako bio spriječen da održi referendum o drugom Memorandumu. Kada je konačno dobio svoju priliku, grčki narod je jasno rekao da odbacuje štednju. ”Neki ljudi su protumačili rezultate izbora kao glasanje iz ljutnje,” kaže g. Tsipras. ”Griješe. To je bio zreo i svjestan izbor.”

Tony Simpson je urednik britanskog lijevog časopisa The Spokesman, koji izdaje Bertrand Russell Peace Foundation (http://www.russfound.org/).

Oglasi

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: